Povijest Opće bolnice Zadar
Opća bolnica Zadar osnovana je 1887. godine kao Pokrajinska bolnica. Međutim preteča naše bolnice datira iz davne 559. godine kada je osnovan hospital za bolesne strance (ksenodohij) u kući gradskog priora Bazilija.
To je ujedno i prvi hospital na području današnje Republike Hrvatske. O bolničkoj djelatnosti u Zadru postoje podaci već iz XVI. stoljeća kada se spominje vojna bolnica (1515. godine).
Prva civilna bolnica javlja se 1804. godine, kada austrijski komesar za Dalmaciju pretvara vojnu bolnicu u civilnu. Time su uz ostalo stvoreni uvjeti da se za vrijeme francuske vladavine 1806. godine otvori Medicinsko-kirurška škola.
Iako djeluje kratko vrijeme (ukinuta je 1811. godine) potpuno odgovara medicinskom fakultetu. Tu su se dodijelile prve diplome na ovim prostorima liječniku Juliju Piniju iz Skradina i ljekarnicima Mihovilu Brčiću i Gaetanu Brizziju. Bolnica u tom razdoblju služi za praktičnu obuku studenata Medicinsko-kirurške škole. Tu je izvršena i prva narkoza eterom (eter-narkoza) u našoj zemlji, samo nekoliko mjeseci nakon prve narkoze izvedene u Bostonu. Ova bolnica djeluje do otvaranja nove Pokrajinske bolnice 1887. godine.
Nakon prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske monarhije Zadar sa susjednim selima pripada Italiji, tako da godine 1923. Talijani preuzimaju bolnicu.
Padom Italije u rujnu 1943. i zbog bombardiranja Zadar je gotovo opustio. Grad napuštaju i zdravstveni djelatnici, a zatvaraju se i zdravstvene ustanove. Veći je dio inventara iz oštećene bolnice odnesen u Trst, a u crkvenoj kući u Bokanjcu (predgrađe Zadra, op.a.) organiziran je stacionar koji je bio u funkciji tijekom cijele 1944. godine. U to vrijeme zdravstvena služba organizirana je kao Okružna, odnosno Kotarska u nekim okolnim mjestima i otocima.
Završetkom rata uspostavljaju se i ambulante, te se radi na uređenju ponovno otvorene bolnice. Godine 1948. formirana je gradsko-kotarska poliklinika, a od 1952.-1962. godine ranija Pokrajinska bolnica naziva se Opća bolnica.
Od 1. siječnja 1963.godine Opća bolnica zajedno s Domom narodnog zdravlja i zdravstvenim stanicama u Silbi, Preku, Božavi i Ninu čine Medicinski centar Zadar.
U razdoblju Domovinskog rata (1991.-1995.) bolnica je odigrala značajnu ulogu zbrinjavanjem velikog broja ranjenika (vojnika i civila) s čitavog zadarskog područja, a i sama u nekoliko navrata biva žrtvom neprijateljskog topništva.
Od 1994. godine Medicinski centar Zadar prestaje postojati, te se dijeli na Dom zdravlja Zadar i Opću bolnicu Zadar.
Bolnica danas
Opća bolnica Zadar zdravstvena je ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska. Prema registru Trgovačkog suda u Zadru, Opća bolnica Zadar registrirana je za obavljanje djelatnosti: bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, znanstveno istraživačke i nastavne djelatnosti, zdravstvenog turizma pružanja zdravstvenih usluga – dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege i postupaka medicinske rehabilitacije uz pružanje ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu te sterilno zbrinjavanje zaraznog i potencijalno zaraznog otpada. Bolnica djeluje i kao nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te studija Sestrinstva Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru.
U Općoj bolnici Zadar zaposleno je 1439 djelatnika, od čega 263 (18,28 %) liječnika, 641 (44,55 %) medicinskih sestara, 208 (14,45 %) ostalih zdravstvenih i 327 (22,72 %) nezdravstvenih djelatnika.
Zdravstvena djelatnost Opće bolnice Zadar obavlja se u prostoru 17 zgrada bruto površine 51.919 m2, na dvije lokacije. U tom prostoru organizirano je dvadeset bolničkih odjela te tri službe. Bolnica sukladno Mreži javne zdravstvene službe (Narodne novine br. 49/2024) ima 363 postelje za liječenje akutnih bolesnika, 64 postelje za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb te 118 postelja dnevne bolnice. S Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovorene su 184 ordinacije specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite sa specijalističkom dijagnostikom s punim i nepunim radnim vremenom.
Vizija, misija i ciljevi bolnice
Misija
Misija Opće bolnice Zadar je obavljati zdravstvenu djelatnost, tj. djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba i koju po stručno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene zaštite, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. U širem smislu, misija je zaštititi, očuvati i unaprijediti zdravlje stanovništva koje gravitira Općoj bolnici Zadar kroz dijagnosticiranje, liječenje i rehabilitaciju bolesnika, te kroz zaštitu javnozdravstvenog interesa, rano prepoznavanje rizika bolesti i sprečavanja bolesti.
Vizija
Stanovništvo koje gravitira Općoj bolnici Zadar bit će unaprijeđenog zdravlja i kvalitete života, a u slučaju bolesti bit će brzo i učinkovito zbrinuto, u skladu s najboljom medicinskom praksom i etičkim načelima.
Korisnici Opće bolnice Zadar bit će zadovoljni pruženim uslugama i opunomoćeni za preuzimanje aktivne uloge u brzi za vlastito zdravlje.
Djelatnici Opće bolnice Zadar bit će zadovoljni svojim poslom i motivirani za rad.
Opća bolnica Zadar će svoje djelatnosti obavljati djelotvorno i odgovorno, vodeći računa o troškovnoj učinkovitosti i kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite.
Strateški ciljevi
- Poboljšana dostupnost zdravstvene zaštite
- Unaprijeđen sustav praćenja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite
- Osigurana održivost pružanja zdravstvene zaštite
Strategija razvoja
Zdravstvene djelatnosti u Općoj bolnici Zadar razvijati će se u skladu s ključnim mjerama definiranim u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2021.-2027., te sukladno reformskim mjerama resornog ministarstva, kojima se, među ostalim predviđa:
- udruživanje bolnica u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova;
- preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar regionalnih bolničkih mreža ili zajednica ustanova;
- povećanje kapaciteta dnevnih bolnica i kapaciteta za kronično liječenje i palijativnu skrb;
- funkcionalne i građevinske preinake bolnica, uz povećanje energetske učinkovitosti,
- objedinjavanje bolničke nabave za bolnice u vlasništvu RH kroz okvirne sporazume i
- objedinjavanje izvanbolničke i bolničke djelatnosti hitne medicine.
Općenito, razvojem zdravstvenih djelatnosti u Općoj bolnici Zadar poboljšala bi se dostupnost, kvaliteta i djelotvornost pružanja zdravstvenih usluga.
Prosječna stopa popunjenosti kreveta predstavlja razmjerno izravan parametar djelotvornosti bolničkih operacija, te čini osnovu za razumijevanje trenutnih i planiranje budućih posteljnih kapaciteta. Za sve bolnice u Republici Hrvatskoj postavljen je cilj dostizanja popunjenosti kreveta od 80% za kliničke discipline u akutnoj skrbi, te od 90% za većinu kapaciteta za produženu i dugotrajnu zdravstvenu skrb i njegu. Pri dostizanju optimalne stope popunjenosti kreveta voditi će se računa o specifičnostima pojedinih odjela i kliničkih disciplina, te skratiti prosječno trajanje boravka u bolnici za 20% do 30%.
Veliki udio stacionarnih akutnih kapaciteta u Općoj bolnici Zadar otvara značajne mogućnosti za postupni pomak prema djelotvornijem pružanju usluga iste ili čak više kvalitete i niže cijene, npr. kroz djelatnosti dnevnih bolnica i dnevne kirurgije, te skraćeno trajanje bolničkog liječenja. Povećanje aktivnosti i kapaciteta u djelatnostima dnevne bolnice i dnevne kirurgije treba biti 20-40% u disciplinama i na odjelima gdje takvi modaliteti liječenja već postoje, te najmanje dvostruko povećanje u disciplinama i na odjelima gdje su takvi modaliteti liječenja u samom začetku. Planira se i 10% povećanje aktivnosti u polikliničkoj skrbi, čime će se u konačnici smanjiti liste čekanja. Sve navedeno će se postići stavljanjem u funkciju smještajnih kapaciteta zgrade Poliklinike OB Zadar i finalizacijom projekta Dnevnih bolnica. Istodobno sa smanjivanjem akutnih stacionarnih kapaciteta povećati će se kapaciteti za neakutnu/produženu skrb, čime će se modaliteti pružanja skrbi u potpunosti uskladiti sa suvremenim potrebama stanovništva koje gravitira Općoj bolnici Zadar.
Građevinske i organizacijske preinake biti će usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti, te smanjenju zagađenja radnoga okoliša kako bi se poboljšalo zdravlje i sigurnost na radu djelatnika Opće bolnice Zadar, povećanju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite, te preinake u smislu jačanja infrastrukture dnevnih bolnica.
Kvaliteta zdravstvenih djelatnosti kontinuirano će se pratiti i unaprjeđivati, u skladu s pozitivnim pravnim propisima. Među ključnim razvojnim mjerama za poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga bit će izrada novih i/ili primjena postojećih kliničkih smjernica i algoritama utemeljenih za znanstvenim dokazima i najboljoj praksi. Nakon iznalaženja sredstava izvršiti će se potrebne prilagodbe vezane za pokretanje akreditacijskog postupka radi procjenjivanja kvalitete rada Opće bolnice Zadar, te ocjene sukladnosti toga rada s utvrđenim optimalnim standardima za djelatnost koja se obavlja.
Informatizacija u Općoj bolnici Zadar bit će usklađena s općim razvojem e-Zdravlja i informatizacije u zdravstvu Republike Hrvatske. Svakako će se nastojati izbjeći ključni problem dosadašnjeg razvoja informatizacijskog sustava u zdravstvu, koji se – kao što je navedeno u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2021.-2027. – u velikoj mjeri gradio kao skup izoliranih otoka. Nadogradnja informatičkih sustava u Općoj bolnici Zadar biti će provedena na takav način da maksimalno zadovolji zahtjeve interoperabilnosti, standardizacije i sigurnosti podataka.
Financijsko upravljanje i kontrola, odnosno sustav kojim se financijski učinci poslovanja korisnika proračuna usmjeravaju i kontroliraj tako da podupiru realizaciju ciljeva.
Ključne osobe koje su odgovorne za sustav Financijskog upravljanja i kontrole su ravnatelj Opće bolnice Zadar, ali i čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica u okvirima svojih ovlasti i odgovornosti. Koordinaciju aktivnosti vezanih za financijsko upravljanje i kontrole na razini korisnika proračuna operativno provodi ustrojstvena jedinica Služba za ekonomsko financijske poslove. Služba ima zadaću biti potpora rukovoditeljima u preuzimanju upravljačke odgovornosti za financijske učinke.
Znanstvena i nastavna djelatnost bi se trebala razvijati u skladu s relevantnim strateškim dokumentima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te ustanova visokog/višeg obrazovanja kojima je Opća bolnica Zadar nastavna baza. U okviru projekata Europske unije preko Ministarstva zdravlja i Agencije za kontrolu kvalitete uključeni smo u brojne istraživačke projekte poput PATH-a, PaSQ-a, ECDC – praćenje CVK bakterijemija, UTI -infekcija urinarnog trakta, WHO – kirurška profilaksa, multiplorezistentni mikroorganizmi. Istražiti će se mogućnosti kako istraživačke aktivnosti nastavit u buduće, pri čemu je potrebno maksimalno koristiti sredstva Europske unije dostupna kroz novi istraživački program Horizont, te strukturne fondove.
Općenito, fondovi Europske unije, a osobito strukturni fondovi dostupni Republici Hrvatskoj u financijskoj perspektivi 2021.-2027. trebaju biti ključni izvor financiranja izgradnje, renoviranja i opremanja u Općoj bolnici Zadar. Funkcionalne i strukturalne promjene moći će se provesti samo uz odgovarajuće sufinanciranje sredstvima iz nacionalnih programa programa. Opća bolnica Zadar će intenzirati pripremu potrebne projektne dokumentacije kako bi se ključni razvojni projekti mogli ostvariti.