129. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske započeo je danas u Vodicama i na jednom je mjestu okupio ravnatelje zdravstvenih ustanova, predstavnike Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, stručna društva, predstavnike industrije te udruge pacijenata s ciljem otvorenog i sadržajnog dijaloga o budućnosti hrvatskog javnog zdravstvenog sustava.

Zanimljive rasprave prvog su se dana odvijale na panelima. „Financijski karton bolnica i održivost zdravstvenog sustava“ tema je na koju je govorio ravnatelj Opće bolnice Zadar, prim. Željko Čulina, dr. med.

Prošle su godine bolnice dobile svoj karton; karton o financijskom zdravlju koji je osmišljen kao alat koji se ažurira na mjesečnoj razini, s ciljem praćenja financijskog poslovanja. Ministarstvo to vidi kao priliku za svakog ravnatelja da razvije vlastiti model postizanja financijske stabilnosti, no koliko bolnice danas imaju prostora za tako nešto, pojasnio je dr. Čulina: „Prostor postoji, ali je realno ograničen. Ravnatelj i uprava bolnice mogu utjecati na organizaciju rada, kontrolu zaliha, racionalizaciju nabave, bolje planiranje dežurstava, korištenje vlastitih prihoda, razvoj tržišnih djelatnosti ondje gdje je to dopušteno te na učinkovitije upravljanje procesima. Međutim, najveći dio rashoda bolnice nije potpuno autonoman. Plaće, koeficijenti, cijene lijekova i materijala, cijene energenata, zakonske obveze, ugovorni limiti HZZO-a i prava pacijenata definiraju se izvan same ustanove. Zato financijska stabilnost bolnice ne može ovisiti samo o sposobnosti pojedinog ravnatelja, nego mora biti rezultat usklađenog odnosa između Ministarstva zdravstva, HZZO-a i samih ustanova. Financijski karton je koristan alat jer daje pregled stanja, upozorava na odstupanja i omogućuje usporedbu. No, karton, sam po sebi, ne liječi bolest. Ako pokazatelji ukazuju na problem, onda iza njih mora slijediti stvarna mjera: korekcija limita, promjena cijena usluga, jačanje kadra, investicije u infrastrukturu ili promjena organizacijskog modela. Za bolnice poput Opće bolnice Zadar posebno je važno uvažiti specifičnosti: turističku sezonu, pritisak hitnog prijama, otoke, zaleđe, prometnu izoliranost dijela područja i činjenicu da bolnica funkcionira kao regionalni oslonac, a ne samo kao lokalna ustanova.“

Kao najveći izazov u poslovanju naše bolnice dr. Čulina je naveo nesrazmjer između stvarnog opterećenja bolnice i modela financiranja koji to opterećenje ne prepoznaje dovoljno precizno. Kazao je i kako su ravnatelji bolnica danas zdravstveni menadžeri, krizni financijski administratori, ali i vatrogasci koji stalno gase požare.

„Ako želimo financijski održiv sustav, moramo prestati promatrati bolnice samo kao trošak. Bolnica je javna infrastruktura, sigurnosni sustav, razvojni resurs i jamstvo dostupnosti zdravstvene skrbi. Financijska disciplina je nužna, ali ona mora ići zajedno s realnim financiranjem, kadrovskim planiranjem i uvažavanjem specifičnosti svake ustanove“, zaključio je ravnatelj Opće bolnice Zadar.