Palijativna skrb

Home / Palijativna skrb

Palijativna skrb

Što je palijativna skrb?

Pozitivan utjecaj znanosti i tehnologije omogućio je primjenu sofisticiranih metoda, unaprjeđenje tijeka liječenja, produženje životnog vijeka i smanjenje smrtnosti. Međutim, broj osoba oboljelih od neizlječivih bolesti u sve je većem porastu. Porast demencije, malignih, kroničnih i drugih oboljenja negativno utječe na kvalitetu života. Kada bolest više nije moguće izliječiti, a simptomi bolesti narušavaju kvalitetu života primjenjuje se palijativna skrb.

Palijativna skrb aktivna je i sveobuhvatna skrb za osobe u kojih bolest više ne reagira na liječenje i u kojih je prisustvo boli, ostalih simptoma osnovne bolesti te psiholoških, socijalnih, društvenih i duhovnih problema stalno ili većim dijelom prisutno. Aktivnost palijativne skrbi usmjerena je prvenstveno na ublažavanje navedenih problema, a sve u svrhu podizanja kvalitete života osobe i njezine obitelji tijekom trajanja neizlječive bolesti i/ili u posljednjim trenutcima života. Tijek i način palijativne skrbi ovise o rasponu simptoma bolesti, preferencijama oboljelog i njemu važnih osoba te mogućoj blizini skore smrti.

Pacijent sa potrebama za palijativnom skrbi

Terminologija vezana za osobe oboljele od neizlječive bolesti vrlo je opsežna i raznolika. Jedan od ključnih pojmova odnosi se na samu osobu. Pojam pacijent sa potrebama za palijativnom skrbi objedinjuje svu terminologiju koja je vezana uz nazivlje osobe oboljele od neizlječive bolesti ili koja se nalazi na kraju svog života (palijativni pacijent, palijativni bolesnik, umirući bolesnik i slično). U skladu je s preporukama Ministarstva zdravstva, a ovaj naziv jasno uvažava pravo pacijenta na palijativnu skrb i palijativnu zdravstvenu njegu.

Pacijenti sa potrebama za palijativnom skrbi su osobe koje boluju od:

  • prirođenih bolesti uslijed kojih je došlo do trajne potrebe za postupcima održanja života te je za obavljanje aktivnosti svakodnevnog života potrebna potpuna pomoć druge osobe;
  • akutnih, ozbiljnih i po život opasnih bolesti u kojih je liječenje vrlo dugotrajno, zahtjevno i popraćeno znatnim teškoćama, a izlječenje ipak moguće;
  • progresivnih kroničnih bolesti i stanja (maligne bolesti, kronične bolesti), demencije i drugih bolesti koje uzrokuju potpunu nesamostalnost u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba;
  • stanja uzrokovanih teškim ozljedama i traumama;
  • bolesti čiji je stadij u posljednjoj fazi (demencija, završni stadij karcinoma, druge bolesti ili teški invaliditet) u kojih oporavak nije moguć pa je skrb neizostavna do kraja života.

Palijativna skrb ostvaruje se interdisciplinarnom i multidisciplinarnom timskom suradnjom svih profila stručnjaka: liječnika, medicinskih sestara, psihologa, socijalnih radnika, fizioterapeuta, ljekarnika, duhovnika, educiranih volontera i drugih. Sustavom potpore pacijentu i članovima obitelji nastoji se osigurati dostojanstven život.

Razine palijativne skrbi

Zbog složenosti stanja i potreba, pacijent sa potrebama za palijativnom skrbi može se naći u svim okruženjima zdravstvene skrbi, a koja nisu uvijek prilagođena njegovim potrebama i nerijetko nemaju jasne mogućnosti za njihovo zadovoljavanje. Unatoč tomu primjenom palijativnog pristupa nastoji se pacijentu i njegovoj obitelji pomoći u rješavanju problema. Takav pristup ne zahtjeva nove resurse i troškove osim reorganizacije postojećih i njihovo preusmjeravanja na potrebe pacijenta.

Palijativni pristup način je primjene palijativnih metoda i postupaka u okruženjima koja nisu specijalizirana za palijativnu skrb. Osim primjene farmakoloških i nefarmakoloških mjera, sprječavanja i ublažavanja simptoma te planiranja daljnjih intervencija, uključuje i komunikaciju s pacijentom, članovima obitelji i drugim zdravstvenim djelatnicima. Primjenjuje se u trenutcima važnim za odlučivanje i definiranje ciljeva u skladu s načelima palijativne skrbi. Kod pojavnosti komplikacija i pogoršanja simptoma zdravstveni profesionalci kojima palijativna skrb nije primarna djelatnost primjenjuju opću palijativnu skrb. Istovremeno mogu pružiti dodatna ekspertna znanja i biti u mogućnosti prepoznati i otkloniti pojavnost simptoma. 

Specijalizirana palijativna skrb treća je razina palijativne skrbi, a pružaju je specijalizirane službe koje skrbe za pacijente čije su potrebe kompleksne pa zahtijevaju veće resurse i veći broj osoblja, kao i višu razinu njihova obrazovanja.

Organizacija palijativne skrbi u OB Zadar

Povjerenstvo za implementaciju palijativne skrbi u Općoj bolnici Zadar ustrojeno je radi koordinacije, planiranja i implementacije palijativne skrbi i palijativne zdravstvene njege u sve djelatnosti na razini bolnice. Ima ulogu prepoznavanja i jačanja ključnih odrednica palijativne skrbi, predlaganje mjera za poboljšanje kvalitete palijativne skrbi, koordinaciju planova aktivnosti svih službi i odjela vezano za implementaciju palijativne skrbi, pružanje savjetodavne i organizacijske podrške  svim tijelima na razini ustanove koja djeluju na području palijativne skrbi i palijativne zdravstvene njege. Osnovna zadaća Povjerenstva za implementaciju palijativne skrbi je donošenje strateškog plana razvoja palijativne skrbi u bolnici temeljem SWOT analize.

Bolnički tim za podršku palijativnoj skrbi pruža podršku zdravstvenim djelatnicima u bolničkim jedinicama i poliklinikama koje nisu specijalizirane za palijativnu skrb i zdravstvenu njegu. Uključuje liječničko i sestrinsko osoblje koje treba proći specijalističko usavršavanje. Osim sa osobljem na odjelima, članovi bolničkog tima surađuju s brojnim stručnjacima (psiholozi, dijetetičari,psihijatri, onkolozi, farmaceuti, fizioterapeuti, socijalni radnici, svećenici, terapeuti, logopedi,stručnjaci za žalovanje) kako bi se u nespecijaliziranim okruženjima osigurala kvalitetna palijativna skrb. Od ključnog je značaja uspostava suradnje i razmjena iskustva sa koordinatorima za palijativnu skrb na razini županije. (link)

Medicinska sestra za planirani otpust ima ključnu ulogu pri otpustu pacijenta iz bolnice posebice onda kada skrb za pacijenta zahtjeva nastavak zdravstvene njege i palijativne skrbi u domu pacijenta ili premještaju u ustanove specijalizirane za palijativnu skrb. Svrha planiranog otpusta je priprema pacijenta i članova njegove obitelji i drugih njemu važnih osoba za što kvalitetniji prihvat i prilagodbu u novom okruženju skrbi. Osnaživanje pacijenta i njemu važnih osoba ostvaruje se edukacijom za specifične aktivnosti koje će se provoditi u novom okruženju. Koordinacijom i povezivanjem sa koordinatorima palijativne skrbi na razini svih županija. Navedeno doprinosi povezivanju svih razina zdravstvene zaštite.

Alati za prepoznavanje pacijenta i potreba za palijativnom skrbi

Palijativnu skrb treba široka populacija pacijenata svih dobi i različitih dijagnoza koje negativno utječu na svakodnevno funkcioniranje osobe ili smanjuju očekivano trajanje života. Do definiranja i usvajanja hrvatskih smjernica Ministarstvo zdravstva nalaže primjenu europskih smjernica. Europske smjernice koje omogućuju prepoznavanje pacijenata sa potrebama za palijativnom skrbi ili skrbi na kraju života. One uključuju jedan osnovni alat i nekoliko pomoćnih alata kojima se upotpunjuje skrb:

1. Osnovni alat za što ranije prepoznavanje pacijenata koji se približavaju kraju života uključuje „Zlatni standardni okvir – Smjernice s prognostičkim indikatorima“ (engl: Gold Standards Framework – Prognostic Indicator Guidance – GSF-PIG);

2. Pomoćni alati su:

a.) Brzi vodič za identificiranje radi suportivne i palijativne skrbi i uključivanje u registar pacijenata sa potrebama za palijativnom skrbi i skrbi na kraju života – QUICK GUIDE alat;
b.) Alat za indikatore suportivne i palijativne skrbi je pomoćni alat za brzo trijažiranje u svim okruženjima skrbi (engl. Suportive and Palliative Care Indicators Tool – SPICT);
c.) Alat za prethospitalizacijsko prepoznavanje završnog stadija života je pomoćni alat za brzo prepoznavanje u hitnim službama i prijam na bolničko liječenje (engl. Criteria for Screening and Triaging to Appropriate Alternative care – CriSTAL).

Planiranje palijativne skrbi uključuje procjenu postojećeg stanja pacijenta, konzultacije sa specijalistima određenih područja, po potrebi revidiranje tretmana uz suglasnost pacijenta i članova obitelji, temeljito izvješće i primopredaja pacijenta, a poglavito koordinaciju timova na svim razinama. Multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup neizostavni su u svim okruženjima skrbi.

Nastavkom pregledavanja naših stranica pretpostavit ćemo da se slažete s prihvaćanjem kolačića.

više informacija

Opća bolnica Zadar koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti na stranici. Nastavkom pregleda naših stranica slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenje stranica OBZ-a klikni na dugme "Slažem se".

Zatvori