Opća bolnica Zadar osnovana
je 1887. godine kao Pokrajinska bolnica. Međutim preteča naše bolnice
datira iz davne 559. godine kada je osnovan hospital za bolesne strance
(ksenodohij) u kući gradskog priora Bazilija.
To je ujedno i prvi
hospital na području današnje Republike Hrvatske. O bolničkoj
djelatnosti u Zadru postoje podaci već iz XVI. stoljeća kada se spominje
vojna bolnica (1515. godine).
Prva civilna bolnica javlja se 1804. godine,
kada austrijski komesar za Dalmaciju pretvara vojnu bolnicu u civilnu. Time su uz ostalo stvoreni uvjeti da se za vrijeme francuske vladavine
1806. godine otvori Medicinsko-kirurška škola.
Iako djeluje kratko
vrijeme (ukinuta je 1811. godine) potpuno odgovara medicinskom fakultetu.
Tu su se dodijelile prve diplome na ovim prostorima liječniku Juliju
Piniju iz Skradina i ljekarnicima Mihovilu Brčiću i Gaetanu Brizziju.
Bolnica u tom razdoblju služi za praktičnu obuku studenata
Medicinsko-kirurške škole. Tu je izvršena i prva narkoza eterom
(eter-narkoza) u našoj zemlji, samo nekoliko mjeseci nakon prve narkoze
izvedene u Bostonu. Ova bolnica djeluje do otvaranja nove Pokrajinske
bolnice 1887. godine.
Nakon prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske
monarhije Zadar sa susjednim selima pripada Italiji, tako da godine 1923.
Talijani preuzimaju bolnicu.
Padom Italije u rujnu 1943. i zbog
bombardiranja Zadar je gotovo opustio. Grad napuštaju i zdravstveni
djelatnici, a zatvaraju se i zdravstvene ustanove. Veći je dio
inventara iz oštećene bolnice odnesen u Trst, a u crkvenoj kući u
Bokanjcu (predgrađe Zadra, op.a.) organiziran je stacionar koji je bio u
funkciji tijekom cijele 1944. godine. U to vrijeme zdravstvena služba
organizirana je kao Okružna, odnosno Kotarska u nekim okolnim mjestima i
otocima.
Završetkom rata uspostavljaju se i ambulante, te se radi na uređenju
ponovno otvorene bolnice. Godine 1948. formirana je gradsko-kotarska
poliklinika, a od 1952.-1962. godine ranija Pokrajinska bolnica naziva se
Opća bolnica.
Od 1. siječnja 1963.godine Opća bolnica zajedno s Domom narodnog
zdravlja i zdravstvenim stanicama u Silbi, Preku, Božavi i Ninu čine
Medicinski centar Zadar.
U razdoblju Domovinskog rata (1991.-1995.) bolnica je odigrala značajnu
ulogu zbrinjavanjem velikog broja ranjenika (vojnika i civila) s čitavog
zadarskog područja, a i sama u nekoliko navrata biva žrtvom
neprijateljskog topništva.
Od 1994. godine Medicinski centar Zadar prestaje postojati, te se dijeli
na Dom zdravlja Zadar i Opću bolnicu Zadar.
DANAS
Danas je Opća bolnica Zadar značajna
regionalna ustanova koja broji 20
medicinskih odjela i 8 službi sa 1.214 ukupno zaposlena od toga 939 zdravstvenih
djelatnika i 275 nezdravstvenih djelatnika.
Broj bolesničkih kreveta je
494, a prosječna iskorištenost u 2008. godini bila je 79%.
Tijekom iste
godine obrađeno je ukupno 22.917 slučajeva u stacionarnom dijelu dok je
u specijalističko-konzilijarnom dijelu izvršeno 245.869 pregleda i
3.046.299 usluga.
O bolnici
